Bakar je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Cu. Zbog izuzetne visoke električne i toplinske vodljivosti, otpornosti prema koroziji i dobrih mehaničkih svojstava bakar ima vrlo široku primjenu, naročito u elektrotehnici. Većina električnih vodova (osim dalekovoda gdje se koriste aluminij i čelik) izrađuje se od bakra. Bakar služi za izradu grijača, uparivača, cijevi i kotlova u prehrambenoj industriji. Bakar se u građevinarstvu primjenjuje za izradu velikih pokrova koji, zbog svojstava bakrene patine, imaju veliku trajnost i specifičan izgled.

Tehnički bakar sadrži najmanje 99,5% bakra, a ostalo su primjese. Najvažnije su vrste: – visokoprovodljivi elektrolitički bakar, ETP-bakar (99,90% Cu; 0,4% O), upotrebljava se za izradu električnih sabirnica, sklopki i prekidača, tiskarskih valjaka te kao materijal za izradu krovnih pokrova i bakrene galanterije u građevinarstvu – visokoprovodljivi bakar bez kisika, OFHC-bakar (99,92%, bez rezidualnog kisika). Visokoprovodljivi bakar bez kisika najčišći je konstrukcijski metal koji se danas koristi u industriji za vodiče, električne sabirnice, grijače, radijatore, uljna hladila itd.

Standardne vrste bakra:

DIN EN ASTM NF UNI BS GOST
SE-Cu
2.070
~C 10 300 ~Cu-c1 ~Cu-OF C 103
SW-Cu
2.076
Cu-DLP ~C 12 000 ~Cu-b2 ~Cu-DLP C 106 ~M1R
SF-Cu
2.090
Cu-DHP ~C 12 000 ~Cu-b1 ~Cu-DHP C 106

 

Hladnom obradom tvrdoća i zatezna čvrstoća bakra se znatno povećavaju.
Zatezna čvrstoća ovisi o kemijskom sastavu, termičkoj i mehaničkoj obradi.

Stanje Vlačna čvrstoća
N/mm2
Produljenje
%
Tvrdoća
HB
meko 210 … 250 > 38 40 … 60
polutvrdo 250 … 300 > 10 60 … 90
tvrdo > 300 >  6 > 90

 

bakar, bakrene legure, legure bakra, metal bakar