Cink je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi oznaku (Zn). Spada u skupinu neplemenitih metala. Čisti cink je srebrnobijele boje dok je cink (komercijalni) sjajni metal koji je plavkastobijele boje. Presvlači se slojem oksida ili karbonata i dobar je vodić električne struje, na zraku je tvrd, a pri sobnoj temperaturi dosta krhak i lomljiv. Iznad 200°C je toliko krhak da se može mrviti u prah. Vrelište cinka je kod 908,5°C.

Cink lako reagira sa sumporom, otapa se u jakim lužinama i burno reagira sa metalnim oksidom. U metalurgiji se koristi se izlučivanje drugih metala iz otopina (obzirom da izlučuje večinu teških metala). Koristi se kao sastojak legure bakra, aluminija i magnezija. Nalazi se na prvom mjestu u obojenim metalima po raznovrsnosti upotrebe. Cink se koristi prilikom izrade dijelova motornih vozila, u izradi kućanskih aparata, u proizvodnji strojeva kao i u elektrotehnici. U građevinskoj industriji koriste se velike količine cinka za zaštitu metala od korozije. Na pocinčanim površinama cink služi kao anodna zaštita (cink manje plemenit metal, i zato se otapa umjesto željeza).

Cinkov oksid (ZnO) je najznačajniji spoj cinka. Najviše se koristi u kozmetičkoj industriji.
Cinkov klorid (ZcC12) se koristi u metalurgiji kao sastojak smjese za otapanje metalnih oksida, za pocinčavanje, konzerviranje željezničkih pragova, kao i sastavni dio paste za lemljenje metala.
Postoji još puno oblika upotrebe cinka a neki od njih su: za izradu igračaka, u pirotehnici, za laboratorijsku proizvodnju vodika, za ambalažu itd.