Bronca je naziv za veliki broj legura bakra, najčešće s kositrom, ili s drugim elementima kao što su fosfor, mangan, aluminij i silicij, dodatak silicija i bakra povečav otpornost bronce na koroziju.  Bakar i kositar su svaki za sebe slabi i suviše savitljivi, ali kad se pomiješaju čine čvrstu leguru – broncu, koja ima bolja svojstva nego izvorni metali. Postoji mnogo različitih brončanih legura, ali najčešća bronca je obično 88% bakra i 12% kositra. Kako bi bronca imala željena svojstva dodaju se cink i drugi metali.

Bronca je tvrda i lako se lijeva pa se upotrebljava za izradu ležaja, ventila itd.
ALUMINIJSKA BRONCA – legura bakra sa aluminijem
Legura je postojana u vručoj i hladnoj morskoj vodi, otporna je na koroziju i vibracije te može podnjeti visoka opterečenja. Koristi se za izradz šipki, cijevi, limova, dijelova u hidraulici, ležajeva, tlačnih matica, rotora turbina…
KOSITRENA BRONCA – legura bakra sa kositrom
Legura je dobrih konstrukcijiskih svojstava, otporna na habanje, otporna na koroziju i morsku vodu. Koristi se za armature, konstrukcijske  dijelove u obliku cijevi, za rotore turbina i pumpi, visoko opterečene ležajeve, kositrene šipke, kositrene cijevi i limove.
CRVENI LIJEV – legura bakra sa kositrom, cinkom i olovom
Bronca (crveni lijev) legura je pogodna za tvrdo i meko lemljenje, otporna je na morsku vodu i koroziju, ima dobra klizna svojstva. Upotrebljava se za izradu cijevi, šipki, profila, puškica, opterečene klizne dijelove, izradu kliznih ležajeva u  strojogradnji, omotače brodskih osovina…